Logitur

Hrvatska u plasiranju domaćih proizvoda u turizam još uvijek dosta zaostaje, uz ostalo i iz razloga nedovoljno isplative domaće ekološke proizvodnje. Damir Crleni, predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza (HKS), navodi kako je problem i u tome što nedostaju prava poljoprivredna domaćinstva i veći proizvođači koji će proizvoditi namirnice za hrvatski turizam, ali koji će usto biti i konkurentni. Hrvatska gastronomija ne treba biti jedina na stolovima hrvatskih hotela, no bitno je da se uz ostalu ponudu, gostima barem dade mogućnost da probaju nešto izvorno i vezano uz kraj u koji su došli, kažu u HKS-u. Na skupu je bilo riječi i o najavama Ministarstva turizma o stvaranju gastro brenda Hrvatske i njegovoj promociji vrijednoj nekoliko milijuna kuna, a za što je Ministarstvo sklopilo sporazum s Cehom ugostitelja. Naime, Ministarstvo turizma i Ceh ugostitelja će uskoro krenuti s izradom pravilnika kojim će se definirati što je hrvatska autohtona eno-gastronomska ponuda. No, kuharska struka smatra kako se najprije treba definirati koja će se to jela uopće promovirati te uključiti i druge u taj proces.

– Ministarstvo je najavilo ulaganje u promociju naše kulinarske baštine, a da se nas nije ništa pitalo. Nadam se da hoće jer već četiri godine uz potporu države radimo upravo na projektu Hrvatska gastronomska baština u okviru kojeg smo obradili stotinjak jela iz cijele Hrvatske, dio smo fotografirali i prezentirali u kuharici, s time da pripremamo i drugu. Osim toga, dio projekta je vezan za edukaciju samih kuhara koji su kroz osam seminara imali prilike učiti upravo o autohtonim jelima. Dakle, Ministarstvo turizma bi najprije trebalo odrediti koja ćemo jela promovirati, a potom treba osmislilti vizualni identitet tih jela i prilagoditi ih u prezentaciji modernim trendovima, kazao je Crleni. Sljedeći korak u cijeloj toj priči je stvoriti zakonski okvir za razvoj hrvatske gastronomije, zaključio je predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza.

Alenka JURIČIĆ

Novi List