Vino je oduvijek zauzimalo posebno mjesto u životu čovjeka, mnogo se puta spominje i u Bibliji, gdje se uz njega vezuje užitak te ga se poistovjećuje i s lijekom. Proizvodnjom tog pića i njenim usavršavanjem čovječanstvo se bavi vrlo dugo. Sudeći prema tome otkad datiraju prve bilješke o vinu, to je vrijeme mjerljivo u tisućama godina. Nijedna poljoprivredna kultura nije toliko zaintrigirala čovjeka kao vinova loza.

Velika se pozornost vinu tisućljećima poklanjala i na prostorima Lijepe Naše. Tako je to i danas kada narodna mudrost s početka teksta više i bolje nego ikada govori o tome kako vino doživljavaju u najvećoj mjeri njegovi tvorci te “krivci” za sve rašireniju kulturu vina u nas, vinogradari, vinari i podrumari. Oni danas, uz ugostitelje i sommeliere, imaju važnu ulogu u promociji hrvatskoga vina i predstavljanju turistima, i to preko vinskih cesta kojih u Hrvatskoj ima sve više i koje su danas neizostavni dio hrvatske turističke ponude. Ti su itinereri u posljednjih 15-ak godina uvelike pridonijeli razvoju turizma u unutrašnjosti Hrvatske te su doveli do “rasterećenja” obale.

Pokazalo se da Hrvatska za to ima i više nego dovoljno resursa, a njen najveći poluotok, među predvodnicima takvog oblika razvoja, počeo se ubrzo u svjetskim okvirima uspoređivati s talijanskom Toskanom. To je bila samo jedna od potvrda da je projekt pošao u pravom smjeru, pa je jedan od rezultata bilo sve učestalije svrstavanje ovdašnje gastronomske i enološke ponude uz bok one vodećih vinskih regija u Europi.

Vinskim su cestama u nas prošarane dvije glavne vinorodne regije, a to su primorska Hrvatska i kontinentalna Hrvatska, od kojih se svaka dalje dijeli na vinogradarske podregije. Primorska se raščlanjuje na Istru, Hrvatsko primorje, Dalmatinsku zagoru te Sjevernu, Srednju i Južnu Dalmaciju. Kontinentalna se sastoji od niza podregija koje se prostiru od Podunavlja preko Slavonije, Moslavine, podregije u blizini Zagreba, do Međimurja i Zagorja. Ključne su, prema nekim izvorima, tri regije, i to Dalmacija, Istra i Primorje te Slavonija. Najpoznatije su vinske ceste one na istarskom poluotoku, Međimurska i Plješivička.

U svojoj ih ponudi imaju sve hrvatske vodeće turističke agencije na Jadranu i kontinentu. Izleti koji obuhvaćaju posjet vinskim podrumima i upoznavanje vinskih cesta jednako su popularni u glavnoj turističkoj sezoni, kao i u jesenskim i proljetnim mjesecima.

Pripremila: Tanja Škopac

TurizamInfo