Dolazak više milijuna stranih turista u Hrvatsku prigoda je i za domaću prehrambenu industriju. Mesa, mlijeka, ribe, piva i vina na domaćem tržištu ima dovoljno, no voća i povrća, bez uvoza, nemamo dovoljno.
Branko Bobetić, direktor Croatistočara, kazao nam je da će mesa iz domaćeg uzgoja za predstojeću turističku sezonu biti dovoljno, jer uzgajivači svinja i junadi tempiraju uzgoj upravo za najveću potrošnju na domaćem tržištu tijekom nekoliko ljetnih mjeseci. Primjerice, riječ je o 140.000 junadi za turističku sezonu.
Stoga će junećeg mesa, čiji je uzgoj počeo još prije 10 do 11 mjeseci, biti dostatno za 90 posto turističkog tržišta, a nedostajat će bifteka i ramsteka za restorane, koji će se »morati uvoziti«. No, nema ih dovoljno ni u jednoj turističkoj zemlji u vrijeme sezone.
Što se tiče svinjetine, Bobetić upozorava da će je ove godine biti manje iz domaćeg uzgoja, oko 80 posto, jer su svinjogojci, posebno farmeri i klaoničari, u velikim problemima s likvidnošću.
Prošle je godine uvezeno u Hrvatsku 48.000 tona svinjskog mesa, od čega je samo 10 do 15 posto otišlo za konzumne potrebe, dok je najviše uvezeno smrznutog mesa za industrijsku preradu, na primjer 5000 tona špeka.

Proizvodnja peradarskog, pilećeg i purećeg mesa, kao i jaja, ima najveću domaću pokrivenost od čak 95 posto, iako se bijelo meso uvozi iz Južne Amerike, jer ga nema dovoljno u Europi.
Veliki proizvođači hrane predstavljaju svoje proizvode turističkim kućama, koje onda uzimaju ono što ima treba za sezonu, ali cijena je često ispred kvalitete. Tu domaći proizvodi teško mogu proći, odnosno »puca« veza »zelene« i »plave njive«.
MI Pivac, najveći domaći proizvođač pršuta i šunke, zimus je stavio soliti manje 20.000 pršuta, jer očekuje »manju potrošnju« skupljih proizvoda u doba krize.

Na muci su i domaći proizvođači povrća koji teško mogu osigurati dovoljne količine sezonskih salata za hotele, dok su mali proizvođači okrenuti prodaji na tržnicama. Što se tiče mlijeka iz domaće proizvodnje, nedostaje nam 10 posto mlijeka ili 100 milijuna litara mlijeka na godinu. Bobetić napominje da je nakon rekordne proizvodnje mlijeka prošle godine (670.000 tona) uslijedio trend smanjenja otkupa mlijeka za četiri posto u prva tri mjeseca ove godine. Uvozi se, kaže, konzumno mlijeko, fermentirani proizvodi, u prvom redu sir.

S druge strane, iz Hrvatske se mlijeko i izvozi, ali mnogo manje no što se uvozi. Mljekare imaju 18 posto veća potraživanja kupaca ove godine nego lani, a potrošnja mlijeka je pala na domaćem tržištu za četiri posto. Mljekari se uzdaju u akciju »Mlijeko s hrvatskih farmi«, koja bi trebala povećati proizvodnju, ali i potrošnju mlijeka.

Riba i drugih morskih plodova, sudeći prema prometu na riječkoj ribarnici ima dovoljno. Tjedni promet te ribarnice iznosi četiri tone ribe, u iznosu od 150.000 kuna. No, cijene škarpine od 220 kuna po kilogramu, divljeg brancina od 200 do 220 kuna, škampa od 120 do 200 kuna te jastoga od 300 kuna mnoge će okrenuti prema jeftinijoj ribi iz uvoza.

Član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Frane Ivković upozorava na problem nepostojanja tržnog reda za voće i povrće. Naime, zapravo se ne zna koliko voća trebamo za domaće potrebe odnosno turističku potrošnju. Sada iz domaće proizvodnje imamo dovoljno jedino mandarina i odnedavno jagoda, a nedostaje 40 posto jabuka, 80 posto krušaka, a šljiva ovisno o sezonskom urodu. Ivković napominje da se voća godišnje uveze u vrijednosti do 180 milijuna eura, iako postoje prirodni uvjeti za proizvodnju svih vrsta voća, osim banana i naranača.
Pero Ivanković, predsjednik grupacije pivara HGK, kaže pak da hrvatska industrija piva ima dovoljne kapacitete za proizvodnju piva više no što su domaće potrebe. Primjerice, godišnje se piva proizvede u iznosu od 3,81 milijuna hektolitara.
Omjer popijenog piva u vrijeme ljeta, kao i sladoleda, u nas je triput veći u odnosu na zimu, što nije slučaj u većini drugih zemalja. Domaća potrošnja piva u prosjeku iznosi 85 litara po stanovniku.

Britanci oduševljeni hrvatskom malvazijom

Hrvatski vinari ove su godine pobrali najviše međunarodnih priznanja i nagrada. Moglo bi to dovesti i do veće potrošnje vina od 20 litara po stanovniku, posebno u turističke svrhe. Na prvoj hrvatskoj specijaliziranoj promociji vina u Londonu predstavljeno je ovaj tjedan 76 vina od 39 najboljih proizvođača u Hrvatskoj. Britanski vinski stručnjaci slažu se u tome da hrvatska vina imaju kvalitetu, ali da ih je potrebno brendirati kako bi na taj način našli svoje mjesto u svijetu. Kvaliteta upotpunjena dobrim brendom čini razliku, čulo se prigodom promocije najboljih hrvatskih vina koju je organizirao HGK u sklopu projekta Finewine Croatia. Britanskim vinskim stručnjacima predstavili su se Matošević vina, Roxandich, Agrokor, Badel, Feravino, Trapan, Tolj, Korta Katarina i dr.. Britanci su posebno oduševljeni hrvatskom malvazijom.

Autor: Marinko Petković

http://www.agroklub.com